Prošireni životopis

1919. rođen u Sumartinu na otoku Braču.

1937. nakon završene osnovne škole, najprije u Splitu, a potom u Zagrebu, Mačukatin upisuje kiparski odjel Obrtne škole u Zagrebu.

1939. nakon dvije godine u Obrtnoj školi, u klasi profesora Davorina Hotka, Mačukatin upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Profesori su mu Ivo Kerdić, Frano Kršinić, Ivan Meštrović, Antun Augustinčić.

1944. u jesen prekida studij i odlazi u Narodnooslobodilačku borbu.

1945. nakon deset odslušanih semestara diplomirao je kiparstvo u klasi profesora Kršinića. Iste godine izlaže prvu medalju u Parizu, posvećenu kongresu žena.

1946. završio dvogodišnju specijalku u klasi kipara Antuna Augustinčića, kojemu je poslije suradnik na realizaciji važnijih spomenika: 1955. spomenik Mir, New York, 1973. i 1974. spomenik Seljačka buna, G. Stubica, 1946. Spomenik Crvenoj armiji, Batina Skela.

1947. u Zagrebu prvi puta sudjeluje na 2. izložbi ULUH-a.

1948. izvodi svoj prvi javni spomenik palim borcima u Malom Ižu. Otada ih je zajedno s reljefima i bistama izmodelirao stotinjak.

1955. održao prvu samostalnu izložbu u Salonu ULUH-a u Zagrebu.

1962. samostalno izlaže u Muzeju grada Splita.

1963. priređena mu je prva samostalna izložba izvan domovine. Izlagao je u Milanu, Galleria V. E. Barbaroux. Predgovor je napisao Branko Kovačević.

1970. Mačukatin se ženi Tanjom Godić.

1974. rodio mu se sin Velibor.

1976. održao komornu samostalnu izložbu skulptura i crteža u Zagrebu i izložbu skulptura u Splitu.

1983. u Zagrebu, Galerija Dubrava, priređuje samostalnu izložbu skulptura na temu ženskog akta.

1992. održao samostalnu izložbu tridesetak malih skulptura u Galeriji Ulrich u Zagrebu.

2006. održao samostalnu izložbu u Salonu galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu

 

Od 1947. do 1990. održao je sedamdesetak skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.

 

Spomen-obilježja i javni spomenici (izbor važnijih):

1948. Mali Iž, spomenik palim borcima

1951. Moravice, spomenik palim borcima

1952. Brinje, spomenik palim borcima i spomen kosturnica

1957. Kutina, ženski akt

1960. Zagreb, spomenik Nikoli Tesli

1965. Virovitica, spomenik palim borcima i kosturnica

1967. Vodoteč (Lika), spomen-kosturnica

1973. Bijelo polje (Lika ), spomenik palim borcima

1975. Vrpolje (Slavonija), spomenik palim borcima – reljef

1975. Slavonski Brod, biste narodnih heroja

 

Biste povijesnih ličnosti i boraca (izbor važnijih):

bista Franje Gorjupa, Zagreb

bista Ljubice Gerovac, Brinje

bista Ivice Lovinčića, Brinje

bista Marxa, Muzej revolucije, Sarajevo

bista Engelsa, Muzej revolucije, Sarajevo

bista Lenjina, Dom ratnih vojnih invalida, Zagreb

bista Tita, Zagreb, Sarajevo, Split

bista Đure Pucara, Sarajevo

bista Vladimira Bakarića, Zagreb

bista Edvarda Kardelja, Vukovar

bista Nikole Tesle, tvornica Nikola Tesla, Zagreb

bista Ivana Gorana Kovačića, Muzej revolucije, Zagreb i Lukovdol

bista Otokara Keršovanija, Zagreb

bista dr. Ivana Ribara, Zagreb

 

Reljefi povijesnih ličnosti i boraca (izbor važnijih):

reljef Maršala Tita, Privredna komora, Zagreb

reljef Zlatka Šnajdera, Slavonski Brod

reljef Đure Đakovića, Slavonski Brod

reljef Vladimira Iljiča Lenjina, Gradski muzej, Skopje

reljef Đure Salaja, Slavonski Brod

 

Poprsja na groblju Mirogoj (izbor važnijih):

poprsje Zorice Đorđević

poprsje Dagmar Konstantinović

poprsje Mirjane Glavanić

poprsje dr. Dragana Gala

poprsje Vesne Holoubek

poprsje dr. Branke Spahija-Plamenac

poprsje Mirne Mraović i Hrvoja Bulića

poprsje Ante Dropulića

poprsje dr. Rudolfa Režeka

poprsje Ranke Trkulja-Dolezil

poprsje Sandre Bakija

 

Medalje (izbor važnijih):

1945. Kongres žena u Parizu, 30 × 33 mm

1945. Stjepan Radić, Ø 30 cm

1948. Djevojka, Ø 28 cm

1955. Tito, Ø 28 cm

1962. Kardinal dr. Franjo Šeper, nadbiskup zagrebački, Ø 30 cm

1962. Papa Pio XII., Ø 30 cm

1962. Papa Ivan XXIII., Ø 29 cm

1968. Rektorski znak Muzičke akademije, Ø 25 cm

1968. Križni put, Vukmanić kod Karlovca, Ø 28 cm

1971. XIII. Marijanski kongres, Zagreb

1975. Vasilije Jordan, pictor

1976. Majka Terezija, Ø 28 cm

1977. Alexandre Dumas, Ø 28 cm

1981. Schopenhauer Ø, 28 cm

1981. Krsto Hegedušić, Ø 28 cm

1985. Muškarac i žena, Ø 28 cm

1986. Majka Božja, Ø 28 cm

1987. Gabrijel Medved, Ø 28 cm

1987. Miroslav Krleža, Ø 29 cm

1988. Papa Ivan Pavao II., Ø 29 cm

1991. Josip Bronschmidt, Ø 30 cm

1992. Ban Josip Jelačić, Ø 30 cm

1992. Benko Horvat, Ø 30 cm

1993. Akademik Dalibor Brozović, Ø 30 cm

1993. Julijan Mesić, Ø 30 cm

1991- 93. dr. Franjo Tuđman I, II, III, Ø 30 cm

1993. prof. Marina Baričević

 

Suradnik arhitektu Đuki Kavuriću u realizaciji postava muzeja:

1967. – 1972. Slavonski Brod, Muzej radničkog pokreta

1969. Sarajevo, Muzej revolucije (biste Marxa, Engelsa, Lenjina)

1970. Vukovar, Gradski muzej

1973. – 1974. Novi Sad, Muzej revolucije Vojvodine

1974. Skopje, Gradski muzej